Lavlja griva ili Hericium erinaceus jestiva je gljiva koja izgledom neodoljivo podsjeća na grivu divlje mačke. Stigla je iz Azije – Japana i Kine, a raste i u Sjevernoj Americi. Jednako se koristi u medicini i kulinarstvu pa osim što obnavlja neurone, služi kao dodatak jelima.

Veliki restorani i ugostiteljski lanci doslovno se grabe za ovu namirnicu koja se sastoji od čak 20 posto proteina,  te je okusom slična okusu škampa ili jastoga.

Lavlja griva kod nas se može pronaći u kapsulama kao dodatak prehrani, a poznata je pod imenom Mozgalica DL. Nije lijek i uzima se uz propisanu ljekarsku terapiju.

Šta je zapravo Lavlja griva i otkud dolazi?

Ova gljiva naziva se i gljivom savremenog vremena – vremena stresa, anksioznosti i poremećaja koncentracije. Početak godine u kojem se dogodio i najdepresivniji dan u godini, za sobom često vuče pojavu sjete, anksioznosti, neobjašnjive tuge koju efikasno možete ublažiti Lavljom grivom.

Vrlo je bitna i za očuvanje crijevne flore te u ojačavanju imuniteta.

Naime, Lavlja griva sadrži iznimnu kombinaciju nutritivnih sastojaka pa se preporučuje uzimati je u kapsulama kao dodatak prehrani.

Mozgalica DL kapsule sadrže ekološke micelije Lavlje grive (lat. Hericium erinaceus) sa punim spektrom sastojaka: polisaharidi (betaglukan, arabinoksilan, glukoza, ksiloza, galaktoza i manoza), glikoproteini, ergosteroli, triterpenoid i drugi vrijedni mikronutrijenti.

Pridaju joj se razne kvalitete: zahvaljujući cijatanu koji ima u sebi ublažit će simptome oboljenja u probavnom traktu, djelotvorna je u snižavanju holesterola i šećera u krvi, a ništa manje i kad je riječ o čišćenju organizma, pa samim time i kože čovjeka.

Ali njene osnovne i najznačajnije funkcije vezane su uz poboljšavanje kognitivnih i afektivnih funkcija. Naučnik, mikolog i uzgajivač Lavlje grive, Peter Stamets, u svojim radovima istaknuo je dva najznačajnija istraživanja kojima je dokazano da ova gljiva ima pozitivan utjecaj na mozak čovjeka. Posebno u borbi protiv depresije, anksioznosti te u liječenju Alzheimerove bolesti.

Godine 1991., navodi on, Japanac Sr. Kawagishi iz ove gljive uspio je ekstrahirati dvije molekule aktivnog sastojka Cyathane derivata, koji stimulišu proizvodnju nervnog faktora rasta – NGF (nerve growth factor). Od ovoga velikog saznanja brojna iv vivo i in vitro istraživanja potvrdila su da gljiva može obnoviti neurone, odnosno da Lavlja griva uspješno obnavlja mijelinski omotač nervnih stanica i pomaže kod provođenja nervnih signala kroz tkivo. Samim tim izvrstan je saveznik pacijentima oboljelim od Alzheimerove bolesti, demencije, multiple skleroze i tinitusa.

Još jedno manje istraživanje provedeno je 2010. godine u Japanu na grupi od 30 žena koje su patile od menopauze. Ovo istraživanje dokazalo je da su žene koje su uzimale Lavlju grivu imale veću sposobnost reduciranja depresije i anksioznosti, odnosno bile su vedrije i bezbolnije su se nosile s menopauzom.

Ova mala jestiva gljiva možda do sada nije bila cijenjena koliko zaslužuje, ali u narednim godinama zasigurno će se više uzimati u obzir u različitim kliničkim istraživanjima.